Patrijarhat (od grčkog: patér, odnosno patris, genitiva riječi koji potječe od korijena riječi patr- otac; i arché što znači starost, početak ili, metaforički, vladavina) je riječ kojom se označava stav da očevi imaju najvažniju ulogu u brigi za dobrobiti porodica. Riječ se, nadalje, koristi i za društva gdje se od muškaraca očekuje da brinu o dobrobiti cijele zajednice, odnosno drže javne službe. Riječi partrijarhalno i patrijarhalnost se koriste i za praksu i za stavove kojima se brani patrijarhat.

Izraz patrijarhat treba razlikovati od izraza patrilinarnost i patrilokalitet. Patrilinealna su društva gdje nasljedstvo (imovinsko i drugo) dolazi od očeve linije, a patrilokalitet se odnosi na društva gdje se supruge priključuju porodici svog supruga. Većina današnjih društava u svijetu su patrilinearna i patrilokalitetna.

Zanimljivosti

uredi

Patrijarhat podrazumjeva, u starija vremena više, lošiji društveni položaj žena. Tako je biskup Đuro Patačić 1706. u Đakovu održao biskupijsku sinodu i u svojim zaključcima, pored ostalih (pobačaj, trovanje, ubojstva, loš postupak s roditeljima, uporaba lažnih mjera), naveo i dva tadašnja učestala poroka katolika u Slavoniji, otimanje djevojaka i kupovinu žena.[1] Neka crnogorska plemena su u gladnim godinama, za žito, davali svoje žene i kćeri nikšićkim Turcima, kako bi spasili sebe i mušku djecu od gladi i smrti.[2]

Povezano

uredi

Vanjski linkovi

uredi
Oblici i stilovi vodstva: v. također Oblici vladavine

Ateokracija | Anarhija | Demokracija | Geniokracija | Gerontokracija | Meritokracija | Matrijarhat | Ohlokracija | Panarhizam | Patrijarhat | Plutokracija | Teokracija | Tehnokracija

  1. Grupa autora (2013). Zbornik o fra Antunu Bačiću, Radovi znanstvenog skupa. Slavonski Brod, Našice: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. str. 77. 978-953-6659-71-5. 
  2. Аполонович Ровински, Павел (2004). Студије о Црној Гори. Подгорица: ЦИД. str. X.