Idi na sadržaj

Deuterostomia

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Deuterostomia
Kambrij-Holocen
Morski krastavac
Sistematika
CarstvoAnimalia
Natkoljeno: Deuterostomia
KoljenoChordata
InfrakoljenoVertebrata

erostomia (taksonomski naziv : erostomia; grč.Δεύτερο - ero = druga +-Στόμα - stoma = usta) su članovi jednog od natkoljena životinja. erostomia je subtakson ogranka Bilateralia u potcarstvu Eumetazoa, carstva Animalia, sa koje se razlikuju od protostomija po embrionskom razvoju. Kod erostomija, prvonastali otvor blastule (blastopor) postaje anus, dok u protostomija, ona postaje usta. erostomija su također poznat kao enterocoelomata jer se njihov celom razvija preko enterocelije.[1][2][3].

Postoje četiri današnja koljena erostoma:

Prethodno su, na osnovu embrinskog razvoja, u erostomije bila uključivana i koljena Brachiopoda, Bryozoa, Chaetognatha i Phoronida. Međutim, ovo natkoljeno je redefinirano 1995 na bazi analize molekulskih sekvenci, kada su Lophophora bile isključene i kombinirane sa ostalim protostomnim životinjama u natkoljeno Lophotrochozoa.[5] Tu može pripadati i koljeno Chaetognatha (streličaste gliste), ali ih molekulske studije češće smještaju u protostome. Izumrla grupa se može uključiti u koljeno Vetulicolia. Echinodermata, Hemichordata i Xenoturbellida formiraju kladus Ambulacraria.[6] Današnje koljeno Priapulida također ima erosromsko razviće, unatoč koji se inače svrstani u protostome.[7]

Formiranje usta i anusa kod protostomia i rerostoma

I kod erostoma i kod protostomia, zigot se prvo se razvija u šuplju loptu ćelija, zvanu blastula. U erostoma, rane diobe idu paralelno ili okomito na polarnu os. To se zove radijalno brazdanje, koje se također javlja i u određenih protostoma, kao što je Lophophorate. Većina erostoma ima nedeterminirano brazdnje, u kojem razvojnu sudbinu embrionskih ćelija ne određuje identitet roditeljskih ćelija. Stoga, ako su odvojene prva četiri ćelije, svaka od njih je sposobno da formira kompletnu malu larvu; ako se jedna ćelija ukloni iz blastule, druge ćelije će je nadoknaditi.

U erostoma, mezoderm se formira kao evaginacija razvijenog crijeva, formirajući celom. To se zove enterocelija. I Hemichordata i Chordata imaju škržne proreze, a i primitivni fosilni bodljokošci također pokazuju znakove škržnih proreza. Svi hordati imaju šuplju leđnu živčanu vrpcu, uključujući i plaštaše (u stadiju larve). Neki hemihordati imaju cjevastu nervnu vrpcu. U ranoj embrionskoj fazi, izgleda kao šuplji živčana cijev hordata. Zbog degeneriranog nervnog sistema bodljokožaca, nije moguće razaznati sličnosti sa njihovim precima, ali je na osnovu različitih činjenica sasvim moguće da su sve prisutne erostome evoluirale od zajedničkog pretka, koji je imao ždrijelne škržne proreze, šuplju nervnu vrpcu, kružne i uzdužne mišiće i segmentirano tijelo.[8] Mogli su da liče na malu grupu kambrijskih erostomnih Chordata pod nazivom Vetulicolia.

Formirenje usta i anusa

[uredi | uredi izvor]
Svi hordati (koji uključuju i kičmenjake), kao što su ptice i sisari, su erostomni. (prugasta sova).

Obilježavcajuće svojstvo erostoma je činjenica da je blastopor (otvor na dnu formirane gastrule) postaje anus, dok u protostoma na blastoporu nastaju usta. U erostoma, usta se razvija na suprotnom kraju blastopora, a probavni trakt se razvija u sredini i povezuje dva otvora.

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]

U erostome se ubrajaju slijedeća koljena i/ili (pod)grupe.

Kladogeneza

[uredi | uredi izvor]

Općenita

[uredi | uredi izvor]

[9]

Deuterostomia

Protostomia
Lophotrochozoa

Entoprocta

Mollusca

Annelida

Phoronida

Brachiopoda

Nemertea

Chaetognatha

Bryozoa

Platyzoa

Platyhelminthes

Gastrotricha

Rotifera

Myzostomida

Acoela

Gnathostomulida

Ecdysozoa

Tardigrada

Nematoda

Nematomorpha

Priapulida

Kinorhyncha

Onychophora

Arthropoda

Insecta

Crustacea

Myriapoda

Chelicerata

erostomia

[uredi | uredi izvor]
 Deuterostomia 

 Chordata

 

 Xenacoelomorpha

 

 Echinodermata

 Hemichordata

[10]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Mayr E. (1963). Animal species and evolution (1st ed.). Cambridge: Belknap Press of Harvard University Press. ISBN 0-674-03750-2.
  4. ^ Perseke M.; Hankeln T.; Weich B.; Fritzsch G.; Stadler P.F.; Israelsson O.; Bernhard D.; Schlegel M. (mart 2007). "The mitochondrial DNA of Xenoturbella bocki: genomic architecture and phylogenetic analysis" (PDF). Theory in Biosciences. 126 (1): 35–42. doi:10.1007/s12064-007-0007-7. PMID 18087755. Arhivirano s originala (PDF), 24. 4. 2019. Pristupljeno 6. 11. 2015.
  5. ^ Halanych, K.M., Bacheller, J., Liva, S., Aguinaldo, A. A., Hillis, D.M. and Lake, J.A. (17. 3. 1995). "18S rDNA evidence that the Lophophorates are Protostome Animals". Science. 267 (5204): 1641–1643. Bibcode:1995Sci...267.1641H. doi:10.1126/science.7886451. PMID 7886451.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Bourlat S. J.; Juliusdottir T.; Lowe C. J.; Freeman R.; Aronowicz J.; Kirschner M.; Lander E. S.; Thorndyke M.; Nakano H.; et al. (2. 11. 2006). "Deuterostome phylogeny reveals monophyletic chordates and the new phylum Xenoturbellida". Nature. 444 (7115): 85–88. Bibcode:2006Natur.444...85B. doi:10.1038/nature05241. PMID 17051155.
  7. ^ Martín-Durán, J.M., Janssen, R., Wennberg, S., Budd, G.E., and Hejnol, A. (20. 11. 2012). "Deuterostomic Development in the Protostome Priapulus caudatus". Current Biology. 22 (22): 2161–2166. doi:10.1016/j.cub.2012.09.037. Pristupljeno 4. 11. 2015.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  8. ^ Smith, Andrew B. (2012). "Cambrian problematica and the diversification of deuterostomes". BMC Biology. 10 (79): 1–3. doi:10.1186/1741-7007-10-79. Pristupljeno 4. 11. 2015.
  9. ^ Dunn et al. (2008): Broad phylogenomic sampling improves resolution of the animal tree of life; http://www.nature.com/nature/journal/v452/n7188/abs/nature06614.html%7Cdoi[mrtav link] = 10.1038/nature06614.
  10. ^ http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952511000291 Improving animal phylogenies with genomic data.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]